Postati preduzetnik, korak po korak

Da bih olakšala i sebi i svima vama koji želite da legalizujete to što ste do sada radili i postanete preduzetnici, odlučih da zatražim savet u pisanom obliku od drage prijateljice Jelene, vlasnice knjigovodstvenog biroa Trezor. Jelena pomogla meni, ja ću – nadam se – vama. Sharing is caring, pa šaljite dalje kome treba. I ako baš ne morate, nemojte štampati ovu stranicu – čuvajte drveće. Radije stavite neki bookmark.

1. Koji mi sve papiri trebaju da bih osnovala agenciju (za, recimo, marketing, konsalting…)?

Potrebno je, zamisli, samo 4 stvari::-)
1. lična karta
2. ugovor o zakupu lokala (prostora)
3. registraciona prijava osnivanja preduzetnika
4. naknada za registraciju preduzetnika (sa zvaničnog sajta APR-a se mogu preuzeti svi obrasci i imaju uglavnom sve informacije o osnivanju, promenama ili zatvaranju, i naknade sa žiro računima i iznosima)
Naravno, treba da znaš kako će ti se firma zvati. Da ti ne bi lutali papiri ili te odbili ako to ime već postoji, a ti popunila obrazac, možeš na istom sajtu proveriti da li je ime tvoje firme već zauzeto. Ako baš želis tako da se zove imaš alternativu sa dodavanjem crtice i nekog slova, ili broja ili dodatka neke reči.
NAPOMENA: Sigurno ćeš videti tamo da se možeš prijaviti “elektronski” što bi bilo super – al’ ne može. :-):)
Znači: ličnu kartu, ugovor o zakupu, popunjen obrazac i uplaćenu naknadu na opštoj uplatnici (trenutno 1200.00 din, žiro račun na koji se uplaćuje je 840-29771845-59, poziv na broj 04. )
Za DOO (Društvo sa ograničenom odgovornošću) je to sve mnogo komplikovanije, pa ćemo o tome neki drugi put.

2. Do pre mesec dana sam bila prijavljeni radnik, međutim posle se nisam prijavila na biro rada. Da li je potrebno to da uradim ili ne?

Sve zavisi kako si odjavljena – možda si imala mogućnost naknade na par meseci, a što je sigurno dobro mnogima, pa i ako nemaju mogućnost neke naknade, imaju mogućnost overe zdravstvene knjižice do ponovnog zaposlenja. Druga stvar je što do osnivanja tvoje firme možda otvore novi konkurs “za žene preduzetnike” ili sličan .Za to je potrebno da si prijavljena na birou, a možda neka pomoć od drzave ne bi bila loša. Za sada su konkursi zatvoreni do septembra, pa ako ih bude nije ih lose iskoristiti. Za sada ne mogu širiti tu temu, u smislu koji su uslovi, šta dobijas time, koje su ti obaveze dok ne bude. (Razmišljaj i o tome, obavezno)

3. Procedura osnivanja agencije, korak po korak?
3a. Da li je bolje biti paušalac i koja je razlika?

Kad dobiješ REŠENJE IZ APR-a znači da si registrovala agenciju. Sa rešenjem odes do pečatoresca da izradiš pečat, a u međuvremenu u PORESKOJ UPRAVI (NS: u Mihajla Pupina 14, šalter 1 ili 2) predaš zahtev za PIB-om.
U knjizari kupiš OP obrazac (OBRAZAC OVERENIH POTPISA) i overiš u Gradskoj kući ili ponegde u mesnoj zajednici ili u sudu (kao i uvek, za overu treba 2 komada, jedan tebi ostaje ali bi bilo dobro da overiš 4, da bi ti ostala 2 originala).
Znači: rešenje iz APR-a, PIB iz poreske, OP obrazac, pečat i spremna si da biraš banku sa kojom ces sarađivati. Banci nosiš kopije: rešenja, PIB-a, lične karte i ORIGINAL OP obrasca.
E, sad si kompletna i imaš sve: REŠENJE, PIB, TEKUĆI RAČUN i OP OBRAZAC.
Sledeća procedura zavisi od tvoje odluke, što nas vezuje za pitanje 3a – da li ceš se odlučiti da budeš “paušalac” ili “knjigaš“.

a) Ako se odlučiš za paušal, onda se sve kopije navedenih papira (REŠENJE, PIB, TEKUĆI RAČUN) uz obrazac iz PORESKE UPRAVE – ZAHTEV ZA PAUŠAL predaju opet poreskoj upravi da bi te zadužili za paušalni iznos i doprinose.

b) Ako se odlučiš za knjigaša onda daješ isto sve kopije navedenih papira knjigovođi i dalje ne razmišljaš.

Razlika između a) i b)

PAUŠAL: Moraš voditi KEPU KNJIGU ( kupi se u knjizari – ili ti to vodi knjigovođa) gde se vode sve izlazne fakture i uplate istih na tekući racun, (kolone te same vode, pa nije tesko). Imaš obavezu da svakog 29. novembra predaš isti ZAHTEV ZA PAUŠAL za narednu godinu, svake godine.:-)
Obaveze plaćanja su iste kao i kad si knjigaš za tvoje doprinose (penziono, zdravstveno) i iznose oko 6.000,00 + PAUŠAL oko 5.000,00 (ovo plaćas svakog 15. u mesecu za predhodni mesec).
Ali obaveze paušala zavise u kojoj ti se zoni nalazi firma, koliki je prostor, koliko imaš zaposlenih – mnogo stvari tu oni karikaju i nikad ne znaš koliki može biti, jer oni to “kao” propisuju, ta neka cifra kreće se oko pomenutih 5.000,00 din. A ti to plaćaš akontativno, pa kad te na kraju godine zaduže za konačno rešenje, to može da bude velika razlika (zbog čega? ne znaju ni oni da ti objasne) a koju moraš da platiš u roku od 8 dana, inače ide kamata i slično.
Zbog ovoga se mnogi odlučuju za knjige, da bi oni sami vodili računa koliko će državi davati za porez – da se ne bi šokirali najmanje jednom godišnje.
Kao paušal, dakle, imaš obavezu da predaš “zahtev za paušal” svakog 29.11.,vodiš KEPU KNJIGU, plaćaš obaveze svakog 15. u mesecu, i uz to moraš voditi računa da ti PRIHOD iz KEPU knjige ne pređe 3 miliona dinara u godini dana (ne kalendarskoj, već unazad 12 meseci). Ukoliko pređes tih 3 miliona prelazis automatski u knjigaše, a ako pređes 4 miliona dinara ulaziš u sistem PDV-a.

KNJIGAŠ: Malo više papira o kojima ti ne razmisljaš već knjigovođa, a obaveze su za doprinose takođe 6.000,00 din.

Pogodnost paušala je da možeš da dižeš pare neograničeno i bez dokumentacije, a kao knjigaš podizanje moraš da pokriješ gotovinskim računima i mnogim drugim stvarima (takođe posao knjigovođe).

4. Da li mogu da “delim” lokal sa nekim, odnosno, recimo, da mi sedište firme bude ista adresa lokala kao neki drugi preduzetnik ili doo? Dakle, recimo, drugarka i ja zajedno zakupimo kancelariju, ali se ne vodimo kao ortaci, nego svaka vodi svoju firmu iz tog postora.

Lokal, kancelarija, mogu biti i u tvom stanu ako je agencija u pitanju. Potrebno je imati samo odvojenu sobu: tvoja firma se nalazi u tvom stanu u tvojoj sobi pa kad navedeš adresu firme ti navedeš samo kvadraturu tvoje sobe npr. 4 m2 da si zakupila od svojih roditelja (ili vlasnika stana), a naravno bez naknade (ako ima naknade daješ je drzavi u vidu određenih poreza) sa korišćenjem kuhinje i kupatila u ugovoru o zakupu.
Tako je i slučaj sa drugarkom: morate fizički biti odvojene, kao npr. lokal na sprat ili dve sobe, pa kad dođe inspekcija vi samo zatvorite vrata. :)
Moj predlog? Soba. Što da plaćaš zakup i račune kad ne moraš?! (Računi su, naravno, poslovna tarifa  - čini mi se 3x skuplji)

5. Koliki su, okvirno, mesečni izdaci za jednog paušalca?

Mislim da je odgovor na ovo pitanje već jasan: oko 11-12 hiljada dinara mesečno – sa mogućnošću šoka najmanje jednom godišnje :)

Trudila sam se da budem jasna i jednostavna (što sa našim propisima nije baš lako) pa ako vam nešto nije jasno slobodno pitajte na Facebook stranici Knjigovodstveni biro Trezor i potrudiću se da još pojednostavim.

Ako imate nešto da dodate, pitate, oduzmete… stojim na raspolaganju u komentarima, a Jelka na FB stranici, pa – javite se.

Takođe, svi koji su prošli ovo su i te kako dobrodošli da se jave svojim komentarom. Iskustvo se uvek ceni, a znanje vredi tek kada ga sa nekim podeliš.

Mislite o tome.

Sandra Kravitz  (105 tekst(ova))

Zavisnica od informacija, profesionalni mislilac, posvećena društvenim mrežama. U večnoj ljubavi sa Internetom, naukom, knjigama, TV serijama, filmovima, muzikom i čokoladom. Preduzetnica po opredeljenju, futurista po religijskim shvatanjima. Moto: Dom je tamo gde su ti šifre.


19 Responses to Postati preduzetnik, korak po korak

  1. Ivan says:

    Jedan od boljih izvora koje sam našao na temu, pored ovog tvog članka, je http://www.aktivasistem.co.rs/osnivanje-firme-pre… Pročitaj obavezno.

  2. Vlada Ceric says:

    Procedura se u Beogradu malo razlikuje, i jednostavnija je u nekoliko tačaka, ali u načelu sve što si navela je tačno i aktuelno. E sad, tu ima jedno milion pod-koraka i "zašto-zato" krivina, o kojima može da se raspreda do sutra. U principu, za nekoga ko radi sam, bolja je agencija, lakše se dolazi do para, a ko namerava da bude pravi privatnik sa zaposlenima, poslovnim prostorom itd. onda je d.o.o. sigurnija varijanta.

  3. Lazariques says:

    Evo i mog doprinosa… http://www.mena.rs/kakopoceti/registracijapreduze

    Vecita tema: privredno drustvo vs. privatni preduzetnik. Evo nekih prednosti i nedostataka:

    - za ozbiljniji posao, tipa menadzment konsalting, facility management i slicno – privredno drustvo
    - za biznis koji generise mnogo kesa, tipa restorani, usluge i slicno – privatni preduzetnik
    - privredno drustvo (vlasnik odgovara do visine uloga), privatni preduzetnik (vlasnik odgovara celokupnom imovinom)
    - razlike u porezima i doprinosima izmedju PD i PP nisu toliko velike, kao sto se cini

    Inace, koga zanima PP, neka detaljno pogleda o porezu na prihod od samostalne delatnosti.

    Poz…

  4. LIčno bih uvek krenuo sa doo varijantom kako imaš u rukama sve uzde poslovanja. Ako ne ide – zatvaranje. Sa preduzetničkim pristupom u sadašnjem sistemu, po mom mišljenju, rad izgleda više kao robija.
    Ali je i dalje super početak. Srećno

  5. Ivan says:

    Novine: "Iznos osnovnog kapitala za društva sa ograničenom odgovornošću, umanjen je sa 500 evra na 100 dinara." http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2011

  6. srdjanjankovic says:

    ne znam čime planiraš da se baviš, ali uvek savetujem doo ispred bilo kakve agencije… sa doo možeš šta hoćeš, a sa agencijom samo radiš usluge… npr, mnogo ljudi ne zna da postoji od nedavno internet prodaja u šifrarniku pa možeš i da prodaješ šta god hoćeš, i to bez fiskalne kase
    Sve su svemu, dobrodošla u bazen sa ajkulama :)

    • Sandra Zmua says:

      hvala puno na dobrodošlici – mada, ako se snalazim sa krokodilima, moći ću, valjda, i sa ajkulama :))

    • Janko says:

      Nije tačno. I sa agencijom kao i sa doo možeš da se baviš čime hoćeš. Pored pretežne delatnosti koju prijavljuješ prilikom registracije firme (a što se koristi uglavnom u statističke svrhe), sve firme mogu da se bave i bilo kojom drugom delatnošću. Tako da je sa agencijom potpuno moguće da prodaješ i robu i usluge, da radiš internet prodaju, da radiš sa domaćim kao i inostranim firmama. Informišite se.

  7. igorinjo says:

    Zanimljiv tekst ali procedura u bg se malo razlikuje:

    Prilikom registracije u APR dobijas i resenje o PIBu tako da ne treba da ides na novi salter i da cekas.

    Sto se tice pausala i kako se on racuna:
    Pausal je poreska osnovica koju odredjuje opstina i zna da varira od mesta do mesta, od opstine do opstine od ulice do ulice.

    Kako se on odredjuje?
    Pausal se ne odredjuje prema knjigama i poslovanju u toku godine, vec prema zbirnim podacima o poslovanju svih slicnih privrednih drustava ili agencija (firme koje se bave istom ili slicnom delatnoscu) i onda se izracuna ukupan porez za godinu dana. Ono sto ste placali akontaciono se sabere i oduzme od iznosa koji vam opstina odredjuje (uglavnom treba nesto da doplatite). Takodje novi iznos za akontaciju je iznos ukupnog poreza podeljenog na 12 meseci. Od kretanja ekonomskih pokazatelja unutar opstine taj iznos sledece godine varira (skoro nikad ne pada, vec se iz godine u godinu povecava).

    nadam se da sam sad objasnio sta je pausal :)

    ps. ja sam ipak otvorio DOO a ne preduzenicku agenciju.

    • Sandra Zmua says:

      hvala puno na komentaru, sorry što kasnim sa odgovorom, malo su me obaveze sprečile da se javim ranije

      elem, ako ti nije mrsko, može još par reči o tome zbog čega si otvorio doo a ne pp?

  8. Janko says:

    Paušalac ne vodi KEPU, nego KPO knjigu.

  9. [...] Štrumpfastična koleginica Zmua je divno ispisala redke teksta o osnivanju Agencije, ja tu ništa ne bi dirao, samo bi vam naglasio da povedete računa jer se priča neznatno do znatno razlikuje od grada do grada, a pojedine smernice iz ovog teksta su korisne u oba slučaja. [...]

  10. Vesna says:

    pogledaj moj blog na adresi http://www.vesnaklaric.wordpress.com i ukoliko ti se dopadne, ucini interesantnim, javi mi se! Puno uspeha u daljem radu i sve najbolje u zivotu Vesna

  11. StojanMiloradJugovic says:

    mozete li mi predloziti odabir pretezne delatnosti kod koje se necu sokirati jednom godisnje? planiram da otvorim agenciju za edukaciju, odnose s javnoscu, komunikacije i organizaciju dogadjaja. shvatam da je sifra delatnosti presudna kod odredjivanja pausala a ovo je prilicno sirok opseg i zahvata nekoliko sifri u APR-u pa molim pomoc :) hvala unapred!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>