IT sektor i rad sa inostranstvom: kako se izvozi usluga?

Ponovo uz nesebičnu pomoć iz ranijih tekstova vam već poznate moje drage knjigovođe Jele Pićurić, poznatije kao @lela_ns (zapratite je slobodno i pitajte šta vam nije jasno ili na Twitteru, ili na Facebooku: Knjigovodstveni biro Trezor-J) rešavam(o) još jednu nedoumicu, ovoga puta u vezi sa izvozom usluga u inostranstvo.

Šta je potrebno znati ukoliko prodajete usluge inostranim partnerima?

Kako bi se sprovele usluge izlaznih i ulaznih računa prema inostranstvu, neophodno je uraditi sledeće korake:

  1. Izdati fakturu ili primiti ulaznu fakturu usluga – faktura kao i svaka druga, osim što kao broj računa ne stoji dinarski, nego devizni račun (odnosno, cela procedura laćanja iz inostranstva, koju dobijate od svoje banke).
  2. Uneti fakturu u kontrolnik uvoza i izvoza,
  3. (Na)platiti uslugu. Devizno plaćanje, kao i dinarsko, može se vršiti lično i elektronski.
  4. Prijaviti Deviznom inspektoratu svaku fakturu u roku od 30 dana :)

Kontrolnik uvoza i izvoza

Ovo je obavezna (propisana) evidencija o spoljnotrgovinskim poslovima sa sledećim elementima:

  • podaci o zaključenim spoljnotrgovinskim poslovima(svaki zaključeni ugovor dobija svoj broj u kontrolniku)
    • vrednost zaključenog posla,
    • vrsta i količina robe koja se izvozi,
    • naziv i sedište kupca odnosno prodavca (inostranog),
    • sedište posrednika i procenat provizije,
    • naziv i sedište preoizvođača, odnosno vlasnika robe / korisnika robe,
    • paritet isporuke,
    • način i rok naplate, odnosno plaćanja.
  • podaci o izvršavanju izvoza, odnosno uvoza
    • količina i vrednost izvezene, odnosno uvezene robe po jedionstvenim carinskim ispravama,
    • podaci o obliku izvoza, odnosno uvoza (LB, D, Kk, Kv).
  • podaci o naplatama, odnosno plaćanjima po zaključenom poslu
    • broj naloga banke, datum i iznos plaćanja, odnosno naplate.
  • podaci o pravdanju razlika vrednosti nastalih u poslovanju sa inostranstvom
    • broj i datum odluke nadležnog organa o pravdanju razlike ili broj naloga banke o plaćanje razlike.
  • napomena
    • jedini neobavezan, ali koristan element koji sadrži naznake o specifičnostima evidentiranog posla.

Sadržaj kontrolnika jeste propisan, ali sâm obrazac, odnosno njegov izgled, nije, što znači da ga možete sami kreirati – u obliku povezane knjige, u obliku slobodnih listova, ili na računaru. U knjižarama se kupuje kao uvezana knjiga.

Važno:

  • Kontrolnik je pomoćna poslovna knjiga i mora se čuvati najmanje 5 godina od dana isteka poslovne godine za koju je vođen.
  • Kontrolnik se vodi posebno za izvoz robe i posebno za izvoz usluga kao i posebno za uvoz robe i posebno za uvoz usluga (dakle, ukoliko, primera radi, obavljate i uvoz i izvoz i roba i usluga, imaćete 4 kontrolnika).
  • Ovo nije knjigovodstvena evidencija – dakle, ovo vam ne vodi knjigovođa, nego vi sami!

Plaćanje, iliti: sa dinarskog računa prebacuje se novac na devizni

Elektronski:

Prilikom plaćanja ino partneru banci poslati mailom ili faksom:

  1. Dokumentaciju kojom se dokazuje osnov plaćanja (ugovor, profaktura, faktura)
  2. Potpisan i pečatom overen nalog za plaćanje (obrazac “nalog za plaćanje” 70)

Nalozi za plaćanje sa obezbeđenim pokrićem za plaćanje, provizijom i odgovarajucom dokumentacijom, primljeni u banku do 12 časova u papirnoj formi, ili do 14 časova u elektronskoj izvršavaju se istog radnog dana – ovo je za naše tržište veoma važno, a zbog promenljivog deviznog kursa.

Naplata, iliti: sa deviznog računa na dinarski račun

Photo: www.wiretransfer.in

O prispeću naplate iz inostranstva banka vas obaveštava putem “Obaveštenja o prilivu”

Banci je potrebno dostaviti potpisan i pečatom overen nalog za naplatu – obrazac “nalog za naplatu” 60

Sve ove obrasce vam može poslati vaš bankar, koji vam može pomoći i oko popunjavanja obrazaca i davanja smernica.

Prijava Deviznom inspektoratu

Kako biste prijave faktura vršili elektronskim putem, biće pre svega neophodno da se registrujete. Odštampajte obrazac  EDD Prijava za elektronsku dostavu dokumenata, popunite i  pošaljite poštom :) na adresu:

Ministarstvo finansija
Devizni inspektorat
Kneza Miloša 20
11000 Beograd 

sa obaveznom naznakom na licu koverte “Prijava – ne otvaraj”.

Sve informacije možete dobiti na zvaničnoj stranici Devizog inspektorata. Jela je mi napisala i ovo, a ja prenosim, jer sam se i sama uverila u istinitost reči: Sajt je dosta pregledan, jednostavan, sa svim uputstvima, i ne stidite se da koristite kontakt telefone. Sa desne strane stranice se nalaze linkovi kojima pristupate aplikaciji i nalazite potrebna objašnjenja. Uputstvo za korišćenje aplikacije za elektronsku dostavu izveštaja o fakturisanim uslugama je opširno i veoma korisno – sve dodatne informacije u vezi sa postupkom prijave fakturisanih usluga ćete naći u njemu.

Ukoliko je nešto ostalo nejasno, slobodno pitajte u komentarima.

Podelite ovaj tekst svima za koje smatrate da će im koristiti.

IT sektor i rad sa inostranstvom: kako se izvozi usluga?

32 thoughts on “IT sektor i rad sa inostranstvom: kako se izvozi usluga?

  1. Sve je to lepo objašnjeno, ali imam jedno pitanje:
    da li ste sigurni da Vam nakon prijave deviznom inspektoratu neće doći finansijska inspekcija i tražiti carinsku deklaraciju i račun špeditera?
    Imala sam priliku da čujem da su firme kažnjavanje zato što “je trebalo da narežu svoj softver na CD i regularno carine kao da izvoze šleper malina”
    Moja knjigovodstvena agencija mi je u početku poslovanja govorila isto što ste i Vi napisali, a kada sam im postavila pitanje koje postavljam Vama, rekli su mi da će se raspitati…. i još se raspituju, već par meseci :(

  2. Lep teskt, samo ima jedna ispravka, deviznom inspektoratu sada mozete elektronski projaviti fakturu.

    Marina, kod usluga vam sigurno nece doci inspekcija. Gotovo sam siguran da u deviznom inspektoratu niko u realnom vremenu ni ne gleda dokumenta koja se salju.

    Kod kontrolnika izvoza usluga je super tesko opisati vrednost posla i ostale gluposti koje se traze jer onomad kad su pametne glave smislile taj glupi dokument nisu bili u stanju da sagledaju kakve sve usluge mozete izvoziti pa su napravilu dokument koji odgovara samo uvozu robe.

  3. Jos jedan u nizu #neprocenjivo vrednih teksova.
    Hvala stalno hvala i opet hvala.
    Cenim!!!

    ps. da ne bude stalno “hvala”, castim kolacice kad se budemo videli.

  4. Da se i ja zahvalim na trudu oko pisanja ovako detaljnog članka :)

    Koliko vidim ovde je opisana neka opšta procedura oko izvoza usluga (klijent u inostranstvu kome se fakturišu neke usluge), a i očigledno je da aktuelni zakoni ne pokrivaju neke nove situacije koje su se “pojavile” u poslednjih 5-10 godina.

    Ono što mene interesuje jeste kakva bi bila procedura kada bi se koristio neki payment gateway za procesiranje plaćanja klijenata (npr. Plimus, FastSpring, 2CO i sl.) gde je sa druge strane neko ko nije klasičan klijent i kome ne možete tek tako ispostaviti fakturu? Kakva bi procedura bila u ovom slučaju (ja za svaki withdraw novca mogu napraviti fakturu ali sumnjam da ima smisla da je dostavim npr. FastSpringu, niti da je to njima potrebno)?

    Inače, u pitanju je SaaS aplikacija za globalno tržište sa modelom mesečne pretplate koja bi se vršila preko nekog od navedenih sistema.

  5. Koristan i dobar tekst! Imam samo ispravku vezanu za knjigu kontrolnika. Prva, knjiga kontrolnika se cuva deset godina, i druga vode se dve knjige (kontrolnik uvoza robe i usluga i kontrolnik izvoza robe i usluga ). Sve je detaljno opisano u PRIVREDNOM SAVETNIKU iz Aprila 2012. godine.
    Pozdrav :)

  6. Jos jedna korisna informacija – Kontat u NS ( devizni inspektorat ), Vesna Rastovic i Natasa Drazic, 021 66 14 592. Hoce da pomognu, tako da slobodno pitajte sta vas zanima!

  7. I moja isto, pa se nakupilo svega vec dosta … Cekam kraj godine pa cu da pocistim malo ;)

  8. Ako ide po redu i zakonu onda mora na sledeci nacin:
    Ako poslujete preko firme, morate izdati racun bio on potreban nekom ili ne.
    Racun se moze slati mailom, sa napomenom da je punovazan bez potpisa i pecata.
    U samoj proceduri knjizenja izdatog racuna za usluge prema inostranstvu, mora postojati i uplata. Kao i za robu gde postoji zakonski rok za uplatu.
    Razna placanja kao sto ste napomenuli Plimus, FastSpring, 2CheckOut funkcionisu i po mom saznanju i dalje su namenjeni fizickim licima, jer pitanje se postavlja kako to sve knjiziti u poslovnim knjigama.
    Ali, kada dođe (već uveliko obećani) pay pall sistem ili nekako zazive vec ovde navedeni,imaćemo pravu internet prodaju. Ovo, što sada zovemo internet prodaja, ustvari je samo primanje narudžbina, ali ne i naplaćivanje preko interneta, pa i termin zbunjuje.
    Znaci za sad fizicko lice ne sme da prodaje inostranstvu robu koju je proizvelo ovde. To može samo firma. Ako je reč o web site i slicnim, to je autorsko delo ili usluga intelektualnog rada. To sme da se proda ali mora da se plati porez na to.
    Nadam se da ce ovo pomoci a na zalost mozda i odmoci.
    U svakom slucaju srecan rad!!

  9. Zaista kvalitetan clanak. Ovakvih postova treba da ima vise .
    Jedinu razliku koju sam primetila u odnosu na Holandiju, je ta, da sam ja mogla da prijavljujem unos -iznos i na svaka tri meseca.
    U sustini vrlo jednostavno i drago mi je da si uspela da jasno objasnis na koji nacin funkcionise izviz iz Srbije :)

    Pozdrav Jelena

  10. Što se tiče zaguljenih, mislim da nas ima na celom prostoru bivše nam države, zato se ne valja sekirati zbog toga :)

  11. Odlican clanak. Mislim da nasa zemlja ima veliki potencijal u IT sektoru, ali se to nedovoljno prepoznaje od strane drzave.

  12. Fino. Lepo. Poucno.
    Moram da priznam da mi je pomoglo da se ne upustam ni u kakvo
    ‘hrvanje’ sa drzavom.

  13. lepo objašnjeno ali meni kao novopečenom preduzetniku ipak treba još svašta nešto da se objasni, naime kao ide sam postupak kreiranje fakture, evo ja konkretno imam da fakturišem neke usluge rada na računaru prema crnoj gori i bosni, pa me zanima šta na fakturi iskazujem? nisam u sistemu PDV i nemam fiskalnu kasu.
    da li samo stavljam usluge i njihov zbir bez PDV?

  14. Ukoliko se kupuje neka usluga u inostranstvu da li je neophodno da se ima štampani ili ti oreginal račun posle uspešne transakcije!? Ovo je potpuno nejasno jer u inostranstvu više takve stvari i ne poznaju jer je sve na elektronskom plaćanju… Molim za pomoć

  15. Zelim da pohvalim ovaj zlata vredan tekst koji ovako sazeto nisam mogao da procitam ili sastavim nakon obilazaka svih znacajnih ustanova koje imaju veze sa pomenutom temom. Hvala :)

  16. Vidim da je članak već postar, ali imam par pitanja:

    Šta se dešava kada pružalac konsultantske usluge fizičko lice, ima zaključen ugovor sa firmom iz zemlje članice EU, a samu uslugu fizički pruža na teritoriji trećih zemalja koje obično nisu članice EU!? Sredstva naplaćena po ugovoru bi došla sa računa pomenute firme, a poreklo novca je iz grantova EU, UNDP ili EBRD. Znači sam osnov nastale obaveze nije software nego konsultantska usluga. Kako tu onda naplatiti, kome prijaviti, koliki je porez, koji se porez plaća uopšte!? Možda ovo nije poligon za ovakvo pitanje, ali kome god da sam postavio ovakvo pitanje, svi sležu ramenima! Za sada je najbolje rešenje neki od poreskih rajeva!?

  17. Sve izuzetno lepo i detaljno objasnjeno.

    Interesuje me mozete li mi dati savet u vezi deviznog placanje u nekom dugom sektoru.

    Naime, moze li ogranak strane firme registrovan u Srbiji primiti novac na svoj devizni racun u devizama (EUR) od prodaje svoje nepokretnosti u Srbiji (stana u ovom slucaju) trecem licu, nekretnina je u vlasnistvu matice.

    Pojasnjenje:

    Ogranak firme se ne tretira koa pravno lice vec iskljucivo radi za racun i po nalogu matice, pa kao takav i ne moze biti vlasnik nepokretnosti u Srbiji.

    Matica je uredno i u skladu sa zakonom ugovorom o kupoprodaji overenim kod Notara prodala nepokretnost fizickom licu, fizicko lice ima devizni racun sa dogovorenim iznosom u EUR u istoj banci kao i sam Ogranak ali banka tvrdi da se ova transkcije ne moze uraditi u devizama.
    Ogranak poseduje devizni i dinarski racun i ima zakonsko pravo da prima uplate u devizama , a deo njegove delatnost je u APR-u takodje registrovan i prilagodjena ovakvim i slicnim radnjama.
    Problem je sto drzava ne dozvoljava da se devizni iznos od prodaje sa racuna kupca direktno prebaci na racum matice u inostranstvu, banka ne moze ili ne sme prebaciti novac na devizni racun ogranka, kojeg tretiraju kao odvojeno pravno lice sa razlicitim PIBOM i mat. brojem (iako to on pravno gledano nije).
    Jedina solucija koju banka mozda moze odraditi je uplata u devizama, a sto meni u nastaloj situaciji nije financiski najisplativije.

    Unapred hvala.

  18. Draga Sandra,
    Izvinjavam se unapred ako ponavljam pitanje koje se već pojavilo ali nakon raspitivanja na raznim stranama ostao sam još zbunjeniji nego što sam bio.
    Osnovao sam paušalnu agenciju koja pruža kancelarijsko administrativne usluge. Moj klijent je inostrana firma sa kojom imam potpisan ugovor (firma iz Austrije), a posao obavljam u Beogradu.
    Upravo sam napravio svoju prvu ino fakturu u Evrima i poslao je toj inostranoj firmi. Očekujem da mi novac uskoro stigne na devizni račun koji sam otvorio u SocGen banci (otvorio sam u kompletu EUR i RSD račun za firmu kao i privatni EUR i RSD raćun.
    Ono što mene interesuje je da li ja, danas u 2018. godini, treba da vodim kontrolnik izvoza/uvoza usluga, da li treba da registrujem fakturu u roku od 30 dana Deviznom inspektoratu (koji, usput više ne postoji, na sajtu piše “od 6.10.2012. Poreska uprava”).
    Kome treba onda prijaviti fakturu i da li još uvek to treba raditi?
    Hvala unapred na pomoći!

  19. A sta Je sa Kosovom? Da li se I izvoz usluga na Kosovu prijavljuje Deviznom inspektoratu?

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Scroll to top